KATAKWI – Naikanyet, eteete akonye kere Katakwi distrikt kanu awanyun eipone lo abeitor lu abwaak amariaun imenderan luko NRM kanu aiyapiyapaar Airabet.
Kwape etutubitor epate loka NRM, arai itunga aibwo k’okokoron kanu apietun lu aolasi ainemakin amakuk. Nape elacuni epate akalenda apotu akiro nu aseo kirumata ikwamin. Kotoma amateta nu ajon, aurianeta nu aile epiki, omanikoria kitoni atwakiasia da, arai akiro nu abootin kesi enerai. Arai abwaak aidetakit aomisio kanu aipirunun acoasinei nu apedorete aitamat ipaupa kec akipi. Apotu ajo kodaunos naarai apol esipidi lo ewosete apaarasia aikunyun itupusi bala eipone lo ekusia etapipirio loka apaarasia nu akamu.
Kobuku Usuk arai Cecillia Anyakoit, Michael Ochero, Bosco Okiror kede Filbert Ocailap, aiwe aomisio kec ne ejaasi aseak. Arai lu ailiodakit otemwan luko; Ongongoja, Okulonyo, Usuk kede Guyaguya kanu aingaingaun emendera kane ejaasi aseak. Nape icaki isawan ikany lu atupuruc eraasi 04.08.2020, kogeunete abwaak itauon aiuduk naarai eripete do adakikin nu abeitor alimor yen apotu itunga kisiimasi aomisio ke kede aijaikin emendera koipone lo aibwo okokoron. Cecillia Anyakoit na alomari NRM akaulo ajalakin UPC kotupitete atiakuno naka ebuku Ngariam ngesi abu bobo emendera kinac akanin ke.
Bosco Okiror lo ejena kwape epuliida ngesi abu kilasia Anyakoit akwap akaulo akakaun abootin 6727. Alomar ke Anyakoit na abu kodum abootin 2909 toma abolobol naka ebuku Usuk kotoma opate loko NRM nes arai aumokinet na latir ne ajaasi aseak lu ipu. Aibiror ke nesi abalasi icie itunga ebe, arai kanu aitodikin Anyakoit ebe, abu ngesi kowolio. Aseak icie kesi abalasi ebe, abu Anyakoit kibiror naarai mam emisikit apetetait naka epate loko NRM karaida ebelasi icie ebe ekokotai abootin ke.
“Ikoto isio ti Anyakoit abwa kwape MP na angor konye abu alope kocam aitapaario ebe epedori ngesi da abolobol kede ikiliok. Arai ebwo ngesi kwape MP na angor, ikamuni arereng ainemar Airabet,” abala asean ediope. Abu Ochero komat apuwa kedumu abootin 2599 kitalakari Ocailap imalo kede abootin 1788 bon.

Kotoma abolobol kangin, arai Anyakoit ngesi ber akusiarit kotoma airanyanar. Kotoma aiwadikaeta, anyam Anyakoit apuwa irwan awongon, auni kotoma abololobol kwape MP na angor.
“Alomarit eong opate loko NRM kotupitete akote naka aseak luko Usuk. Acamunit eong bala erai na apak ka na alosit aingarakit itunga aikeunun aomisio kec kotoma airabet karaida agianamakin eong kwap irwan nu ipu.” abala Anyakoit, apaarasia nu atiakarere ebuku Ngariam ko Usuk. Aseak kesi apotu kicorakisi Anyakoit abunore aisiarar Alupo ka Akurut, ibore yen aticiepak emina aisupun ngesi abwa kwape abonipe kosodi abolobol kwape
MP na angor. Ocailap losek ber arai RDC loko Soroti, ka Katakwi ngesi esumunikit aitetenar irotin, asioman kede angaleu karai ti arereng emendera aido akanin ke, konye esubit bala mam aseak apotu ikamutu idio ibore kotoma aisumuneta ke.
“Arai eong ekukuleru loka epate. Ajenara ido adaunit eong amisiikin eiswamae loka epate kaidules. Amuno eong bala epol eong arereng na aidak emendera lolo ,” aola Ocailap ideuna isabiitin idis kanu itunga alomar okokoro. Atamitor ber kolo Ocailap lo itutuoro kwape esisianakinan aibwo kwape apolon eicolong loka LC3 kotem Usuk konye abu bobo kopet ekomio. Ochero kede Okiror kesi arai aibwo kec nasodit. Karaida aponi kolimoroi etelekaran, aduun angurian. Ochero ngesi adau apesikin angurian ke ne ejai Tanga Odoi, apolokiton aseo nako NRM ko Uganda kere.
“Emina kwana NRM atwaniar agangat kotem Okulonyo karai mam itetenario eiswamae. Ekokotai abootin ke Ochero. Asiomi apolokiton aseo abootin ke Ochero nu abeit kitolomete nu etegelikina toma akompiuta. Erai amorosi ne ejaasi aseak alimor etunganan lo mam atubit,” abala Ronald Ongorok, abwoikiton ke Ochero.
Iketera Angor
Kowai lo angor aninik akiro kiding Clare Apuuno, Jessica Rose Alupo Epel, Viola Akurut kede Angella Anuken. Abu eyaitone lo aseo kolimo Alupo kwape etelekaaran kede abootin 38582 kotupakini Viola Akurut Adome kede 29435, Apuuno, 13760 kosodi Anuken asakun adis. Alupo ngesi apol ailel kobala ebe, abu aseo itodu eimiel loka itunga alakuno kotoma ationis ibore ebe, ejaikinata ngesi arereng na aidak emendera. Akurut ngesi mam acamunit abootin nu aponi kolimoroi kobala ebe, akokotai abootin ke nu ipu.


Eyatakinit ebe ebuni ngesi alimokin arotak iyemuto abwoetait ke akaulo ber apupun akiro nu ebuni eyaitone lo epate alacun. Karaida ejai eiri kwangin, aseak lu abu Aicerit kinerakinotor kesi abaalasi ebeabu Akurut kibiror naarai abu kimurok aipejonokin aseak kosalite Alupo aidukurit ecaalo ageun ne ebiroror kaseo nako 2016.
“Atakani cut aibiror ke Akurut. Emamei eipone lo esekuniata itunga abwaan lo mam kesi isimaritos aswamisinei ke,” abala asean ediope. Aseak icie kesi emunosi ebe, karai ebongu Akurut aibwo, emina aikamun arereng na asalakin omakuk ke, naarai ebe, mam aseo naka NRM acae eipone ke. Ikwamin kesi itodiete bala emina Akurut abongun kwape abonipe karai mam epate itemokini angurian ke kaidules.
Esiyai Ngariam
Apol amumu ko Toroma
Aibo etoruni ationis?
Kodumak aidules acie otoma apapula!