TESO – Ne duc elimorere nuka aseo na e President ko Uganda, aseak kere ejenete ebe erai imongin iyarei, President Yoweri Museveni ka Dr Kizza Besigye kes edipokinos. Konye okaru 2021, alomutu akiro nu mam aseak icie epote aisialamikin naarai ebe mam ‘Okongu’ eboloboloi. Olap lo Otikoik kotoma aurianet na ajaikina Namugongo, abu Besigye kikenyu ebe mam ebuni abolobol kwape ePresident ido abu alimunet ke kijaik etogo aisal idasit tii.

Apotu icie kogeasi aineranikin ebe kijaikinai Erias Lukwago kanu aburokin Besigye konye mam apotu kocamanaros. Kangin itunganan toni ePresident lo epate loko FDC, Patrick Amuriat Oboi, abu kilip lo apolon ke aibwo konye abu je konger ebe elosi aswam iboro icie. Kepupu Besigye eidiny kane ejaasi itunga ke, abu kosal eumokit ebe mam cabot lem kesi isisiautos idio ibore kane ejai ngesi ka ebe eipone lo iswama epate loka FDC?
Kanu kangun, kolepunos Amuriat ka Waswa Birigwa aitodun eipuda kanu aburokin Besigye. Kwape kwana, ilopidaikitos akwap aisup aseak kanu amariaun yen ibwoki emeedera.
Ingaibo Wasswa Birigwa?

Mam Birigwa itet kowai loka politiks ido awanyu iboro kere lu akwap. Erai ecaman loka epate lo FDC ido aseikino ngesi opelu ngon okaru 2015 ko Lugogo. Isomat kwape abwoikiton Uganda (Abassada) loko USA ka China, ido isomat akabakanut nako Buganda adaun ikaru 16. Erai ediopet kangun lu esipedorete Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II abongun ko London. Ebwoitor kwape emeya loko Kampala, konye abu Hajj Nasser Ntege Ssebagala kidedia ngesi. Erai esubusit ka akorion ido ngesi ageuni ayaun isimun luka olago lo anyaritai Celtel Uganda lo etegeari atupiton President Museveni pac, Wandera Naigaga Kazibwe eraasi 31.05. 1995.
Ejaasi kede edigiri lo airot iyemuto ko Emerson College, Boston Massachusetts USA ka Emastas loka sayans ko Public Relations ko Boston University, Massachusetts USA. Abu bobo kodaku Mastas loka Law ka Diplomacy osomero lo ikisila loka Fletcher School of Law ka Diplomacy from Tufts University, Boston, Medford USA.
Eurikitai Katwe, ko Kampala City, ido arai abitan amoru nu ikososinei ko Uganda okaru 1960. Abu kijaik loatwan Philly Bongole Lutaaya ageun atata emusic. Edukokina ido ejaasi ka idwe keda itatai. Isuminit Amb. Wasswa, aitabar atumunak ka aisiketikin kesi amiisikin aswam iboro kwa nu apotu Asian Tigers lu apotu komunokinos itunga kec kosodete eikeun to adoketait nasodit akwap.
Ingaibo Amuriat?

Patrick Oboi Amuriat, kojena kwana kwape POA, ngesi mam itet kotoma akiro nuka politiks, erai okooke Mzee John Amuriat Elizabeth Aciro Amuriat luko Kogili, Kanyum, ko Kumi distrikt. Esiomit osomeroi luko Soroti, kolosi Lango College, ne alomara Makerere aswam ediploma lo aisisianakin, edigiri ka Ibwoki cut Amuriat FDC? Mastas lo etatai. Erai akorion, emwalimu ka epuudi ido adau ikaru 28 ijeko akiro nuka politiks. Isomat Amuriat oriongeta swi luko Uganda kalu okinga ido isomator odistrikta loko Kumi kwape lo epolokit etatai. Elomarit akiro nuka politiks okaru 1994, ido abu kotamite aibwo kwape Constituency Assembly (CA) ko Soroti ibiror.
Okaru 1996, abu ber kigangite Paul Kawanga Ssemogerere loka DP lo abolobolosi ka President Museveni, ido abu kobwo kwape MP lo Soroti Municipaliti konye abu Capt. Mike Mukula Kidedia ngesi.
Kedol okaru 1999, ne epelunotor akiro ke Kizza Besigye, kede Reform Agenda, abu Amuriat
kosomakin aipopoun akiro ka Besigye. Kelimo ekomision aseo
okaru 2001, abu Amuriat kolot Kumi aibwo ka loatwan Tom Omongole, Ismail Orot ka icie kanu
MP lo obuku Kumi ido abu kotub.
Edol okaru 2006, abu Reform Agenda kijulakin araun FDC, epate lo isomat Amuriat kanu adukun, ido edol aseo na MPs abu teni FDC kopyeu Teso, ibore ejaikin Amuriat ajenar. Ijaankit kwape MP adaun ataamun auni konye edol okaru 2016, aponi kotiakakinai ngesi ebuku lo Kanyum ne abu Ismail Orot lo arai LC5 lo Kumi, kidediara ngesi.

Konye eroko ejai airabet, engarenikit ikomiitin swi. Okaru 2015, arai arucokiton ekampain ke Dr. Kizza Besigye. Ido ituritai kwape abolian kiding na eisawe lo engege arai kiting emopiira. Kopekwana erai Amuriat e President lo epate loka FDC akaulo na aidediar Gregory Mugisha Muntu, olap lo Osuban 2017, ko Namboole, ido ngesi e President loiuniet aingarenikin epate kec. Apedo Amuriat atukokin epate nepepe karaida abalai ebe ebeit atwanare naarai ebe abu Muntu kojal. Emisiikit einer ido apedo
aisikapikin apeteta nu epate loka FDC toni ocaaloi da.
Epedori Amuriat arai Birigwa?
Kwa mam Besigye ebeit abolobol okaru 2021, ipriotin lu iyemuto kesi ebalasi ebe mam Uganda ebeit bobo aiwanyun aseo na engenge kwa lem ajaar. Abalasi ebe erai lem
Besigye epedorit aridakite President Museveni naarai isomatos nepepe ido kere eraasi isirikaalei. Abalasi ebe akiro nuka politiks ko Uganda erai nu ikamunitos etunganan lo egeunit epate. “Kireik ijo NRM erai Museveni, FDC erai Besigye, UPC karai Milton Obote ido DP, arai Paul Ssemongerere. Kwa mam Besigye ebeitor abolobol, emina epate loka FDC, kodum abooti adis naarai aseak lu ipu esekete lo ageunan epate,” abala epiriotit.
Ekukuleru ecie ko Teso lo opate loko FDC, ngesi abala ebe pac ne asekuner Amuriat, abu Teso ikarieik ebe adolutu kesi iboro. “Nu aumokin, mam bobo Amuriat ebongunitor Teso kilema apaaran na ainumunum epucit ke bon.” Paul Omer emeya loko Soroti City, ngesi abala ebe etiokitos lu kere iyarei ido epedorete aingarenikin epate kec. Abala ebe erai alomun ke Amuriat ka Birigwa, aitodun ebe ekot ajalanakin aipuga. Kingitar arai ejaasi lu kede arerengusio nu aingarenikin ka aitub kwape e President loko Uganda, abala Omer ebe, eroko epate egogong ido idio itunganan yeni elomuni ebuni aridakin President Museveni.
Abala ebe kwape eutaara lu amariaun emeedera, ejaasi Amuriat kede arerengusio nu apietar abootin ko Teso, Lango, ka Too nako Uganda, naarai irimokit Uganda kere ido ebe ejenara noi. Abala ebe Birigwa kwape araar Ambasada ido ebe isomator akabakaanut nako Buganda, epedori aijaanakin Uganda. Abala ebe emina Birigwa iputa Kampala kwape eurikitere ngina ido epote aitiak abootin nu aibosio acie.