Akio kesi eyatakisi abuko kane ejaasi itunga luko Serere akaulo na angolol nako Kyoga ainyikokit amudianar aijar naka alokak edia lo ecor.
Sek ber okau mot nepetai ilapio iyarei lu atuboros, angolol bobo napena nges kobu ongata alokak ikany kotem lo Kadungulu ko Serere neda aponi odumunere atesin aongon bon konye adiopet na etunganan lo ejenera kwape “Isenged” ngesi mam edumuna kitoni lolo.
Ediopet kalu apotu okuata kesi etetemitos ebe ewolobwos lo adedeng noi nesi abu osur kesi kotoma apak na atamitotor kesi aikam lu ecor okotosi ti kesi alomar okido lo Sabalala konye mam abu opedor kolomuni do atwanare.

Michael Ongwara LC3, lo kotem lo Pingire, ngesi itogogongit ebe erai na atwanare na einakit kesi kere etasuro lo epol noi naarai lu atwakata keere kes ejalakinitos ikikiok ka apuseru ne da kwana einakit atekerin nu egelegela alangiru na epol noi.
Lu adautu amudiar kesi; Simon Otim 45 ka J.P Ajalu 38 lu Omagara Kateta, Moses Anyamu 36 lo Akumoi II Pingire, Charles Olupot 30 lo Amuuria-Pingire, Okweny 55 lo Agulei Pingire ka Isaac Odongo Akumoi 1 Pingire.
Irene Areo na epolokit nuka agaria ko Pingire ngesi abala ebe ationus na ayangauni atwanare na nesi erai na alomu akaulo na alokak lu aisikakin akii kec amamus acamun adumun ilokena lu ibecokina ido da koraasi lu etwasamaete ikokotan kotoma atakerin kec auni nu alomaritos akipi ido kotoma otunga ikanyaongon, iuni kes kopotu okuata atwanare na.
Ekimat Charles Olupot Omagor ediopet kalu atwakiasi mamai kec, ngesi abala ebe ekotokin ateker na ejai osiep na icorin acamun aitup ekisil kwa ejaar naarai iketakisi kesi akwes apolouke iyatakini ooni atwakianar ipajan wok koipone kangol ibore da yen mam cut ejokuna.
Aminista na cici koyaite akiro nu icorin Hellen Adoa, ngesi emaraki atwanare na kwape alangiru na epol noi na eyangaunit etasuro lo elangir noi toma odistrikta lo Serere ido erai akiro nu isirengunitos ngesi noi kwape ber MP na ebwoikit angor nuko Serere kairabet.
“Akaulo na eong asekunio kwape aminista na icorin, abu atam akiro kere airimor idokena nepepe na etiimu lo agaria aisisianakin itunga akiru nu ikamanara ka eloke lo ibecokina konye amengerikisi itunga akiro ngun,” abala aminista.
Kobala ebe erai cut abeit ebe elangir etiai lo atakerin nu ibecokina konye ekotokin alokak aitam nu taman naarai ipu isirigin lu konye eyuaritos aijar konye mere bobo ooni abongokin ailok ka itakerin lu mam ekisil ecamakit.
“Ekotokin kwana ekisil lo eyaitere nu icorin atupio kwa ibusakinitor naarai esubit bala mam itunga wok ekapakina airic nu ekotoi. Atamata ber ooni aijal apiyai adis nu ejaasi kanu ayuar aijar wok naarai itwana jo, esalakini asoogot na elal noi kowai lo ikokiok ka apuseru,” abala Adoa.
Kwape kwana idio itunganan kere yen edumunio angolol ka ilokena lu arokok ngesi do kwana etereikina ka aikamio ka da aitepesenio kotoma adiekena nu ikisila kanu angun eutai kwana aitolomun ekisil loitetet lo ebuni aridakin itunga ka cut noi noi atumunak lu asubata bala ekotosi adaun agaria keere kotoma ocorin koipone lo ainyakun bobo ikokotan ka ilokena icie lu mam ibecokina.
“Nu aiturur kesi nu ebe aloto koloje alokak aibwa atakerin kec nu mam ecamakitai konye do kwana ageutu ebe aridanar ailok do kwana angetakin atwaniar aijar,” abala Adoa.
Kobala ebe ekot itunga aipal akinei agwelia atakerin. Ido ikwenyarit isirikaalei lu eyaitos akiro nu icorin aijal aijajaatoi.