KATAKWI – Elelete akipi ne ejaasi akipi! Ejai einer ngol Teso konye mam erai lo emina Eminista lo cici kanu akiro nuko Teso, Keneth Ongalo Obote aiteikit eililinga.
Kosabiiti lo atubor, abu Ongalo kiretak itunga lu ekotosi abongongong aisomaunun igurupun kanu aimedaunun kane ejai apugan, eroko ber lucie kiira aimedaun.
“Mam ipote aitoswam acowa na abongobong aimedaunun eroko lucie kiira aimedaun irwan adiope da,” abala Ongalo.
Anguriani ebe, eminasi imemban lu egurupu ediope abongonokin aiwadikaunun kangin apaaran na elomuna epurojekt lo apugan.
“Idumuni ijo etunganan lolo erai egirigiran, moi engadan, nacie apaaran ecaaman konye korai egurupu ediope ngopengol.”
Enera Ongalo kotoma apak na erimokitor aimaniman ainepeta nu apugan kanoinoi nu elacunitai koyapesi lo ekirigi.
Ko Kapelebyong, abu okora sh120m ne ejaasi igurupun lu egelegela kosodi airere esokooni lo edukit Development Initiative for Northern Uganda -DINU ko Obalanga ka acuuman nu ekorakitai Acowa Sub County Corperative.
Ko Katakwi, ailel nesi erumit igurupun lu 1,060 akaulo DINU, ipadicasi ka SORUDA, Care International, akutun kesi kobakor lu ikinyom, amerekekin, apirianut na aimono keda aicoreta nu angaleu.

Egurupu lo Ebumakinos kocaalo lo Okudosama etem Ongongonja nesi emedaunit.
Lillian Akwora na epolokit atukot na Ebumakinos ngesi abala ebe, ageun na ewadikaunotor kesi keda DINU, apotu kesi kisisautu; aimono kede aila.
“Apol amumu na okalia. Etungete itunga idwe konye ijeni kwana sio da alaanakin aur.”
Abala ebe, adau atukot kec ikaru iuni ido ejatar ka imemban 31. “Abu erionget okorakite isio akokorei aiuni konye kwana anyanyaros kitoni 15,” abala Akwora. Eyatakit ebe, ekorakitai kesi amerekekin 17.
Jemimah Agoe, akalani na atukot naka Angor Akanin –Akanin Saving group, Oriau A ,eitela Omasia etem Magoro loda epopounitai eraasi 07.01.2016 korai apeleikinet aijulakin angor keda aiyatakin angor adoketai kowai lo apiyai keda ejare ngesi abala ebe ekuracac aijar eroko kesi elomara DINU, konye ejulakin aijar.
Alfred Martine Aruo , eboard member lo Soruda ngesi aumokit aitekoro na angor kanu aiya ingaren na ikalia kec.
“Elipit eong ikiliok da aitodun akupup kec kowai lo aigangit angor kec kokalia kanu epetor ibakor,” abala Aruo.
Eyatakit ebe, “kolo sek apol itunga aite nu aibumakina kowai lo apetorit ibakor. Idumuni ijo ebe kelot ikoku ore atata ejai ainakin akokor ido ngesi aipitun kitoni auriar.”
Abala ebe, edolit itunga aiketakin apetor ibakor.