KATAKWI – Mam akiro nu apiyai ebenen! Kanaikanyet eraasi 5.1.2021 nesi abu anyuyura kirukumia SACCOs 18 luka Emyooga kobuku Ngariam,
Katakwi distrikt.
Ajai aingadis na apiyai naka Opportunity aipenar ayaitok luka SACCOS 18 lu
kobuku Ngariam eipone lo alemun kede aimono apiyai kosimu, kinapakina itunga kere.
Konye nepe etirori loka Opportunity bank akiro nu ebe edolit itunga aimono atutubet (50%) naka apiyai nu ebeit SACCOS adumun koduun apuwa.
Anguarianete itunga ebe, esubit bala ejai apugan aingal kesi naarai ebe, esubit bala ebe ijulanakinos ainapeta nuka Emyooga. Alex Odukatum, apolokiton SACCO loka iderepan luka amotokan ngesi anguriani ebe, asubata ainapeta nuka Emyooga bala aisubis konye kojenete kotoma ageunet ebe, eraasi ainaperta nuka epresident kanu aisikwarun itunga kobakor.
Teddy Imalingat ngesi abala ebe, “karai mam isio idumuni apiyai nu eroko edolo 10.1.2020 ilosi isio aise 14.1.2021 Patrick Oboi Amuriat. Mam ingalaete isio.”
Godfrey Obooli, egirigiran loka etekerak amotokan amotokan ngesi engitanar ebe, “konye epedori ebank alacakin esitetimet lo itodunit ebe ejaasi apiyai?” Eyatakit ebe, ejai kwana aiyalongong bala mam apiyai ngun edumunos karai edaun aseo eroko edumuna.
“Aumakit do ber engo ebe itogongoritos luka Opportunity bank akiro nu aimono atutubet naka sh30m konye kajenete isio ebe, eraasi nu apiyau nu ebeit airimirim ne ejaasi itunga,” abala Obooli.
Benjamin Epeduno, egirigiran loka SACCO loka ipaparasin kobuku Ngariam ngesi imarakit anyodokok na aloma toma Emyooga ne ejai eyaitok luka Opportunity bank kede apedorosio nu eyaitos ainapeta nuka epurogram lo
ko Katakwi.
Abala ebe, elanyata ber bobo ainapeta nu aimono aimedaun. “Eipone ali epedoro etunganan lo engwalagwalauna adumun isirigin 3,600 kanu aimono. Mam epatana aimono apiyai kodedeng ibakor. Ekot kitacaunai akiro nuka Emyooga. Isio kwape arotak iyemuto aponi konyamakinai Kasanda modal da,” abala Epeduno.
Nathan Aema, apolokiton SACCO loka angerak itima kobuku Ngariam, esubit bala mam apugan elosikinit kodoco aisikwarun itunga kobakor. Eyatakit ebe, ekoto apugan aitolot akiro nu aimedaikin etunga kotupite ican lu adoikisi itunga kacut Teso.
John Patrick Ekalet Opoo, ngesi abala ebe, esubit bala emamei bobo aimedaun.
“Apolou ke arai mam eSACCO imonot arai sh1m, mam edumuni sh2m. Dobodo arai ekuroki isio adumun isirigin lu aitegear aimonoikin mam isio idumuni ikapun?” engisit Ekalet.
www.aicerit.co.ug | Na Emmanuel Olinga
Konye Emmanuel Okiror konjena kwape King Roller araman, kopolokite atukot kec lo aramak ko Katakwi ngesi anyunyura naarai isingarenitai ber bobo akiro nu aimono adepar idio ibore kere.
“Kwape ber aramak etiono ber adumun lu nyamaret echikomando (emaragwe keda ecapat) do konye lu aimono. Icanican sio apak arima aitemonokin afairom, ainom aputosia konye esubit bala emwasitos
ainapeta nu,” abala Okiror.
Simon Ocuwai lo ingarenikit atumunak kotem Ngariam nesi abala ebe, eutasi engarenok luko distrikta keda lu Opportunity bank arapiar akiro nu Emyooga.
Abala ebe, atumunak kesi ber emenit aimono katukono nu kocaaloi VSLAs ido esubit bala erai aicanican apak atitai. Christine Kedi keda John Robert Ekinyan lu eyaitos ingwalasik kesi abalasi ebe, apolor kesi abuinikin naarai kageunet abakai ebe erai egrant konye ejulakinos akiro.
Simon Okiror, ayaiton ainapeta kede atukono nuka SACCOs ko Opportunity Bank ngesi etacaunit ebe, aswam ke nesi aisisianakin atukono ido eraasi kesi edarak lu ikapun lu edistrkta bon.
Abala ebe, mam ikapun lu etiroritai konye bon ejai ameda na 7% na itatacio kangin ikaru account na edistrikt na epukokitai.
Ebeit Katakwi adumun sh1.6b konye aswam kec nesi aidar bon.
“Eipone lo ajenia eong ikapun ngun lu ebakai ebe 50% . Ibunit isio kwape Opportunity aisisaikin eipone lo aimono kitoritere osimu,” abala Okiror. Patrick Todi, apolokiton agwelanar ko Katakwi distrikt ngesi ebeit aimedaikin SACCOs 51 anatar ibukui 3 lu ejaasi atukono kwapenat Ngariam (18), Toroma (17) keda Usuk (16) koprogram kangol kesi ebeit aijesar aimedaun kede atukono kec nu didik nu oitela 536.
Etacaunit Todi ebe, karai da ejaasi akiro nu aimono konye mam erai kwa eomitere ebe, aimono sh15m kanu adumun sh30m konye epedori atukot aimono isirigin lu ikidioko da.
Emyooga ngesi erai ainapeta nuka epresident kanu aimedaikin atukono 18 nu imoriaritos esubusak nu angor, ecakak ibodabodan, ekeok, ecipak
itim, ederepak imotokan, ipaprasin, ingwalasik, aramak, ekamak lu ecor keja icie da apiyai nuenyaritai aipepeun ecokot lo ebeit aimedaikin atukono
kalongwau seed capital.
Akiro nu Emyooga kesi kwana esalitos eroikitos itunga adam ido mam icie ejenete arai ejai aimedaun arai mam.