SOROTI – Aisumunet erai apesen! Airac akio kede adodanar nesi erumit Soroti City kapaaran Naemukaaga.
Angurianete agwelanarak ne ejai eyaitone kec kanu ebe, aitotolikin akoranario na aiboisio nu ejaasi osokooni kongetakin adukio ke.
“Etodunos icie itunga kwape ikulepek itogoi lu ejaasi osokooni konye korai aisab. Biai bodo itemokinere nu,” anguriani Michael Omuja, agwelanaran ko Soroti.
Mam arai Omuja ngesi bon anguriani konye akwat lu agwelanarak kesi apotu kidiyaros oyapesi ke RCC, Robert Adiama apesekin angurian kec kikamunite akoranario naka aiboisio nu esokooni.
Angurianete agwelanarak icie ebe, ikisaritai ikiroria kec. Icie kesi angurianete ebe, aurumikinos icie itunga aiboisio ngun kitosomaete ‘apirianut na akopitoi’ do ajalakin kesi kokau.
“Arai totoka agwelanaran agaria kosokooni kalo konye erai nu aumokin ebe, emamei ekiror ke. Inyo ber cut isoma?” anguriani aberu adiope, kodoete akio ror.
Adiama , RCC loko Soroti City ngesi abu kitobou akoranakinio naka itogoi lu ejaasi osokooni ne ejaasi agwelanarak kotupitete aimony na abu kongaun.
“Ikoto isio ikiroria lu itunga lu edaunitai akorakin aiboisio nu agwelanar. Mam isio ibuni acamakin idio itunganan aitolitol ainapeta nu,” abala Adiama.
Eyatakit ebe, epote kesi aroikin itunga lu ejaasi aisidik eitekerene kotoma akoranakinio na aiboisio nu agwelanar.
“Mam isio ibuni acamunit aisingarenio naka eitekerene nepecepeda. Erai lo esokooni lo edukunitai kanu ajakun itunga kotoma obakor,” abala Adiama.
Engicunit Aicerit ebe, ejaasi engarenok icie lu agwelanar kede politicians lu apotu kisingarenoto akoikes kec kotoma akoranario naka aiboisio kosokooni ne ejaasi abarak.
Ejaasi da bobo icie itunga lu ejatar ka aiboisio nu edeparitos aarei kosokooni konye kobeite ti kangin itunganan ajaut ka adiope bon. Icie da engurianete agwelanarak ebe, erupakisi idwe, angor kede ipajan kec toma ainapeta nu.
Inerasi ka Aicerit, abala Adiama ebe, adautu kesi adukun ekodet lo elosi aingic eiswamae lo ejai osokooni ngol tetere itemokinio angurian.
“Karai ijeni ijo ebe, ijatar ka aiboisio nu edeparitos adiope kosokooni kangol kocam aipal acie. Karai kigir ijo, ibuni jo atwaniar aiboisio ngun kere. Mam isio ikoto itunga lu ekotosi aroikinit lucie,” aola Adiama ido kibapete agwelanarak akanin.
Kotoma Osabiiti kangol, apotu icie itunga koloto aigoonokin aiboisio acie kosokooni ido abu Adiama kicorak kesi alemar ikupulun kokekia.
“Ibuni isio aikajakin ikiroria luka itunga lu ebeit ajaut osokooni ngol. Karai ijatar ijo adio aiyalongong arai angurian, kocedunor oyapesi ka,” abala Adiama, kiyatakite ebe, epote icie itunga lu elepa aimat emase.
Abu kilip itunga ainap atitingu kosodete acamakin aomisio nu amutonu airum itauon kec naarai ebe, edumunit ngesi aiyeya na akokotor icie itunga aicwe esokooni kanu angurian kec.
Erai Soroti lo imedaunit nepepe ka Busia, Masaka, Kasese, Arua, Soroti, Mbarara, Entebbe, Moroto, Tororo, Kitgum kede Lugazi, kotoma apiyai $94m (nepetai sh316bn) nu adukia na isokoonin. Edaunitai bobo aiduk Wandegeya ko Kampala, Mpanga, Hoima, Jinja, Mbale, Lira, kede Gulu.
Damali Asekenye, Principal CDO ko Soroti City ngesi abu kisumunik aitemokin angurian na agwelanarak.
Abala ebe, okaru 2010 ajatar esokooni loko Soroti kede itunga 800 lu epagisatos itogoi kosokooni kane ejai Soroti Municipality Council konye adoloto kwana 1350.
Etacaunit ebe, epedori esokooni lo itet ailikor itunga lu edeparete 2000, kisumunikite alacun itunga lu ebeit ajaun osokooni ngol kaidules.
“Imuno isio bala ebecokina itunga lu itolomunit isio kanu aibe agolaik nu ejaasi osokooni. Kwape alomunia angurian, ibuni isio aingic ikiroria ngul kaidules. Mam edolit yes aiyalongong,” abala Asekenye.
George William Eriebat, apolokiton agwelanarak kosokooni lo apolon ko Soroti ngesi mam abu kocam abongokin akiro nu itoronitere ngesi ketam Aicerit aingit.
Eriebat lo etingit apapula ejai einer
“Mam eong arai lo atur kon. Mam ibuni aitidisiarit eong bala arai eong ikoku,” abala Eriebat ebongokini Aicerit.
Mam na erai nasodit agwelanarak amonyia Eriebat ka ayaitok icie lu esokooni. Nepetai ikaru iuni kau, apotu bobo agwelanarak kodelosi ebe, aponi komonyere ngesi kanu ebe aitolior sh30m nu esumunikit President Yoweri Museveni agwelanarak.
Edukitai esokooni loko Soroti kotoma ainapeta nuka Markets Agricultural Trade Improvement Program (MATIP-2). World Bank kitorite African Development Bank kede Ministry of Local Government nesi igangit adukio naka esokooni kangol.
Techno Three Uganda Ltd nesi abolorit adukio na esokooni kangol ido apiyai nu edolete sh23.3 billion, kesi edutakitai adukio ngin.
Adukio naka esokooni kalo nesi emunoi apucun itunga kobakor kede aikeun adoketait na akerianut ko Uganda kowai lo agwelanar ikorion.
Ejatar esokooni lo ka lockups, stalls, clinics, ooterin, aiboisio nu esaere idwe, polis, iyapesin, idukai lu ekee, icuuman lu ikorion, aingadisia nu apiyai, ne ebwounanata amotokan kede acie da.