Kilim ido ekiror Dolopiko, akwena nesi ejai itunga otauon. Kiriamunos ijo teni ka Julius Opado kojenara kwape Dolopiko erai adeka na aomisio arasakin aisi kotau kon.
Ekuli okooke Oduk lo eyala ido karai orai aipima eyala ti aticepak Dolopik etuku ikilos lu ipu noi aitelekar ibore idio kere kokwap akolong.
“Nape etingi eong acuma na ineris kocopete itunga akwena. Mam aisial itunga erai ibore yen epedori idio itunganan kere aswam,” aola Dolopiko.
“Emedaiki aisial itunga eong noi naarai abu kogeu aisipedor eong angetakin asioman okaru 2012 akaulo aimen Papaka atanenen apiyai ka nu esomero okaru 2008,” abala Dolopiko.
Eturit eipone lo ajakunor aijar ke kobala ebe, “okwee ajokunaros do ber kwana iboro. Arai kolo ainyam da ocan.”

Ejatar Dolopiko ka Certificate kotoma airot iyemuto ido isomae kwana Eporoto lo Teso (Voice of Teso) neda ikidikidio itunga ko purogram lo atupuruc.
South Division Otipe Ward ko Kumi Municipality nesi epolounitor etelepat lo. “Ageunit ber eong aisial ipapero ka nape apolouni eong konye aminasi amoromor eong ebe, ‘ ongolia ebang kus.
Ageu bobo acelanar’ kitoni eong alosit etem Nyero ne abu kadoyo akanin ke Idi lo abu kijaik eong arereng na aitup atalanta ka,” abala Dolopiko.
Abala ebe, emina ngesi aswam kitosomae Ateso naarai ekoto nesi kitoni Ilugai ageun akerunun Teso aimo eyala.
“Adisiar adeka na aomisio ageun ne ageuna eong aisial itunga. Ikapakina isio aikisar adeka ngin cut,” abala Dolopiko.
Kingit Aicerit ngesi ainingosia nu ejaasi toma aitweken itunga, abala Dolopiko ebe, adau ngesi amisiikin aitangale aomisio nu itunga ido ainingosit bon na ejai nesi ebe, ipudasi itunga lu ekotosi aijukanakino eyala kitoni osimun kec.
Abala ebe, amamus na akamera kede acuman acie kanu aikam ka aitolom eyala lo epedori adoketait ke airianakin ka eyala lo itolomete akwapin nu imusugun. Eyatakit ebe, ikidioko itunga lu enyaranarete nesi aswam.