TESO – Teso Co-operative Union (TCU) nesi edoto engarenok lem ke iuni lu kanu ebe aitolitol eiswamae lo asuswaiti. Edotoro lu Naikanyet araasi 4.12.2020 kotoma aurianet na atipet na etegelikina kojaikina imeeban nepetai 150 luka TCU lu alomunitos k’odistriktan luko Teso.
Etolosio aurianet na kotoma adukena nuka TCU nu ejaasi Arapai Ginnery. Apotu imeeban kitutubot mere ajepar konye airengiar da apolon lem eicolong loka ebood loka TCU, Joseph Etoori.

Itoronitai Etoori kanu ebe aidupor eUnion etwaniari sh110m ka ebe aiwadik ibaluwan oministre loka agwelanar, etatai ka asuswaitin kede oministre loka apiyai ka apol naka akerianut aicoco apugan aimik TCU shs14.4bn lu mam apugan irikakit aitac Teso kanu atwaniar na abu TCU kodum apaarasia nu elongilong ko Teso.
Kosodi Emmanuel Opio lo apolokit nuka eitolome loka abar ka agwelanar ka Darlington Aloki lo aria apolon eicolong lo ekomiti lo imanimani eiswamae loka eUnion kesi da aponi kolemarai.
Opio ngesi ebe abu kocamanaros kede Etoori aitolitol sh12m lu agwelaritere akima kede ikanyum luka TCU. Aloki ngesi ebe abu kopalunite nu alecor Etoori kede Opio. Abu Aloki kolimok Aicerit ebe amamei eipone lo elecora ngesi Etoori naarai erai ngesi da apolon eicolong kwape Etoori.
“Nu bon apedori eong aswam kesi aitutub kotoma okimiti ka aicorakin atukot na imeeban nu iswamaikina ti Etoori. Iwadikat isio eripoota k’okomiti kosi lopo elimit aswmisio ke Etoori konye mam ber isio kidokit akanin,” abala Aloki.
Eripoota lo apesikini epuliida loka TCU, Samuel Isodo aurianet kojai atupiton ekomissiona loka agwelanar ka asuswaitin, Robert Waiswa Mpakibi, Assistant registrar, Lucy Babirye ka Senior Cooperative Officer, Joseph Paul Ocatum, iweliwelit Isodo Etoori kanu ebe aitolitol shs200m luka eUnion, aidupor adieket ekwamakini TCU shs110m kwapeigaraman lu awosan kanu ejalijal aremor epuliida lo engarakini TCU atukun ajenanut tape apugan ecamuni aitac eUnion kede ebe bobo angabwoor sh12m lu agwelaritere ikanyum ka akima.
“Apotu imeeban iuni luka ebood lo TCU kopotu oyapeesi ka ailip eong aingarakin eunion atukun ajenanut na isipedori apugan acamun atacakin TCU sh27bn nu abu eong acam aitodolikin.
Akaulo na ikaru iwongon,abu emeeba ediope loka eunion kinomak eong esimu ebe acamu apugan aitac TCU 16,400,000/= konye ebe aponi kolemarai eong k’araut epulida loka eUnion ido abu Etoori koseu ocenike lo ebe Emmanuel Ilukor kwape epulida kec akaulo apugan alacun shs1bn aijaikin TCU,” abala Isodo. Abala isodo ebe abu ngesi kokeria adieket ibore abu kidupo adieket elecori TCU atacakin ngesi sh110bn kanu elepa ke Etoori.
“Lu atoto kede lu apapa lu ijaasi ne, abu eong kamou ipuliidan kosodi adieket atubokin TCU igaraman luka shs110. Isiriging ngun anyoun kotoma akaunta naka eunion titai kanu abanganut ke Etoori,” abala Isodo.
Eyatakit ebe araasi 24.5.2019 abu ebood lo eUnion kiboikin kosodi aitironokin ka ainyakakin ngesi kwape epuliida loka TCU kojiuni bobo ngesi shs1bn kane ejai apugan lu abu ngesi kikopak TCU.
Eyatakit Isodo ebe ne agolokinere akwap kanuka Ekorona, aponi konyaraarai ngesi orionget loka apiyai kanu aibwapakin etace bobo ecie nejai TCU. “Abu eong elip ebajaj akerit Kampala.
Kadol eong ngina, aponi alimokin eong abongun do bobo abongor Naikanyet na atupakini kanu aijaun shs2bn. Konye, mam eong ajeni ebe akudokin Etoori etau aiwadikaikin eministre ebaluwa ebe mam ijaikinete Teso Cooperative Union isirigin,” abala Isodo.
Ebala Isodo ebe abu aminista na agwelanar ka etatai, Amelia Kyambadde kitodik ngesi ebaluwa lo iwadikatai aipucupucaekiror ke ebe abuburikin nejai TCU, ipucupucei emanifesito loka ePresident ido ebe ngesi apolon eicolong loka FDC ko Teso.

Abu na kidupo erionget loka IGG aingic Isodo konye ebe mam IGG abu kodum aronis. Angeset naka aurianet abu Bosco Aliabu Okiror loko Kapujan, Stephen Omaido lo Amuria, George William Ojakol lo Usuk kitolomutu nu alekar Etoori, Aloki kede Opio kotoma TCU ibore apotu imeeban kere kigangata. Alemario na nesi itodolikitai kotupitete aibunget na 32(b) (i) naka ikisila luka asuswaitin.
Ebaluwa lo 5.12.2020 nejai Etooti nesi icorakit Etoori aitaac sh110m ido ebe Rev John Enudu ngesi ber idari eicolong toni ne eburokinere k’aurianet na ainget ekaru olap kalo. Etoori ngesi imuarit nu itoronitere ngesi kwape amamiak lu ekotore aipwok ekiror ke lo elai.